Inovacije

MOBILNI OPERATER bitan PARTNER poljoprivrednicima ŠTA je to IoT i kako se na vreme pripremiti za rad na daljinu u agraru

AUTOR: Saša Leković, izvršni direktor Tehnike Telenor Srbija

Zahvaljujući napretku mobilnih telekomunikacija i sve većoj inteligenciji senzora u kombinaciji sa naprednim analitičkim alatima za obradu sakupljenih podataka, agrar se svakim danom menja i postaje efikasniji, automatizovaniji i profitabilniji biznis. Da bi udaljeni način rada u agraru postao realnost i omogućio efikasno poslovanje neophodna su odgovarajuća tehnološka rešenja i partnerstvo sa telekomunikacionim operaterom. Tehnologija koja omogućava agrarnom biznisu novi pristup u radu je svakako IoT (Internet of Things) tehnologija koja se kod nas prevodi kao Internet stvari ili Internet inteligentnih uređaja.


Da li rad na daljinu može biti novi način rada u agro industriji, koje su prednosti njegove primene i šta je sve neophodno da se to desi? Pokušaću u ovom tekstu da dam odgovor na ta pitanja.


Novonastala situacija sa epidemijom COVID-19 pokazala je dodatnu ranjivost urbanih sredina i uticala je na promenu u načinu rada u različitim industrijama. Brzina kojom su se firme prebacivale na udaljeni tip rada zavisila je kako od spremnosti njenih internih IT servisa i IT infrastrukture tako i od prirode posla kojom se bavi, ali i sposobnosti da se firma kulturološki transformiše u relativno kratkom periodu.


Telekomunikacioni operateri tokom krizne situacije pokazali su se kao krucijalni partneri državnim organima i poslovnom sektoru, omogućavajući im da nastave poslovanje i održe ga na visokom nivou. Svoje iskustvo i servise teleko operateri su primenili i na upravljanje svojim poslovanjem. U prilog tome, mogu podeliti iskustvo iz rada naše kompanije.

U uslovima epidemije uspeli smo primenom prelaska na udaljeni rad, pre svega, da zaštitimo zaposlene od izloženosti infekciji. Istovremeno zadržali smo jednak nivo poslovanja i kvaliteta usluga u odnosu na situaciju pre COVID-19. U pojedinim segmentima rada uspeli smo i da, zahvaljujući prelasku na udaljeni rad, povećamo efikasnost ali i da smanjimo troškove.

Da bi udaljeni način rada u agraru postao realnost i omogućio efikasno poslovanje neophodna su odgovarajuća tehnološka rešenja i partnerstvo sa telekom operaterom.


Tehnologija koja omogućava agrarnom biznisu novi pristup u radu je IoT (Internet of Things) tehnologija. Ona predstavlja različite tipove senzora koji su povezani na centralni server preko mobilne telefonske mreže. Oni omogućavaju sakupljanje različitih podataka na osnovu kojih se automatski donose odluke od strane centralnog softvera ili ručno od starne farmera. Te odluke se dalje šalju preko mreže na odgovarajuće senzore koji izvršavaju definisane aktivnosti. Zahvaljujući primeni IoT-a, agrar će sve više biti tehnološki-upravljana oblast u kojoj će značajno biti povećan nivo automatizacije.


Koristi od unapređenja rada

Unapređenja rada u agraru uz pomoć IoT-a uticaće sve više na efikasnost proizvodnje, omogućiće povećanje prihoda kao i profitabilnosti. Ona se mogu se sprovesti na nakoliko načina :

  • Praćenje u upravljanje agrobiznisa na bazi ogromne količine podataka Ogromne količine podataka koje agro-senzori sakupljaju, omogućavaju praćenje različitih parametara kako što su: stanje kultura, kvalitet i vlažnost zemlje, rast biljaka ili zdravstveno stanje životinja… Takođe, može se pratiti i efikasnost zaposlenih, efikasnost korišćene opreme ali i finansijski rezultati poslovanja.
  • Bolja kontrola internih procesa
    Sposobnost predviđanja proizvodnje omogućava efikasnije planiranje njihove distribucije
  • Upravljanje troškovima i smanjenje otpada zahvaljujući povećanoj kontroli proizvodnje
    Кada su farmeri u mogućnosti da prepoznaju bilo kakve anomalije u rastu useva moći će da smanje rizike od gubitaka
  • Povećanje efikasnosti poslovanja kroz povećanje automatizacije poslovnih procesa
  • Unapređenje kvaliteta i obima proizvodnje u odnosu na dosadašnja

Primena IoT tehnologije neograničena, ovo su neke


Može se reći da je broj slučajeva u kojima se može primeniti IoT tehnologija neograničen ali neke od tipičnih primena koje su već dokazale svoju zrelost i pouzdanost su sledeće:

Pametna poljoprivreda (Smart agriculture)

Primenom Agro-senzora koji mere parametre okruženja (kvalitet tla, vlažnost zemlje, praćenje rasta useva) farmer je u prilici da ručno ili konfigurisanjem određenih pravila na centralnom aplikativnom serveru koji upravlja agrarnim sistemima (npr. sistemom navodnjavanja) donosi odluke koje direktno utiču na prinos (zalivanje pojedinih segmenata oranice, koliko pesticida ili đubriva je neophodno primeniti na pojedinim delovima oranice itd).

Dronovi

Dron opremljen kamerom visoke rezolucije, ukoliko je povezan na mobilnu mrežu, može u realnom vremenu obezbeđivati video koji će biti na strani centralnog servera analiziran. Na osnovu njegove multispektralne analize mogu se utvrđivati različite informacije o stanju useva (zdravlja useva, potreba za navodnjavanjem po svakom od segmenata oranice, praćenje rasta zasejanih kultura, potreba za dodatnim prskanjem, analiza tla i ostalo). Osim sakupljanja podataka, dronovi se koriste za precizno zaprašivanje i prskanje kultura, kao i za sađenje ili sejanje koje daljinski kontroliše farmer iz udobnog okruženja.

Automatizacija staklenika

IoT senzori omogućavaju farmerima da u realnom vremenu dobiju tačne informacije o uslovima u stakleniku kao što su osvetljenje, temperatura, stanje tla i vlaga. Na osnovu sakupljenih informacija automatizovani sistem vrši prilagođivanje uslova u stakleniku ka ciljnim vrednostima omogućavajući time povoljne uslove za razvoj biljaka.

Prediktivna analitika za pametnu poljoprivredu

Zahvaljujući velikoj količini podataka koji se prikupljaju sa različitih senzora u slučaju Pametne poljoprivrede primena analitike podataka pomaže farmerima da shvate i naprave važna predviđanja koja se odnose na: optimalno vreme berbe, rizike od infekcija i bolesti, obima prinosa useva. Alati za analizu podataka pomažu da poljoprivreda koja je kao delatnost zavisna od vremenskih uslova postane predvidljivija i da se njome može upravljati.


Udaljeno upravljanje mašinama (traktorima, kombajnima)

Svakim danom se može naći sve više informacija o različitim projektima autonomnih auta koji će biti transportna budućnost urbanih sredina. Ta budućnost je već odavno stigla na oranice i primenjuje se kod autonomnih traktora, kombajna i druge mehanizacije u agraru. Primenom namenski razvijenog softvera i elektronike koja se instalira u agrarnoj mehanizaciji uz primenu dodatne opreme (GPS uređaja, komunikacione opreme bazirane na mobilnoj telefoniji, lasera, različitih specijalnih senzora…) omogućeno je udaljeno upravljanje mehanizacijom iz udobne prostorije. Ono, takođe, omogućavajući istovremeno upravljanje sa više mehanizacionih uređaja od strane jedne osobe. Te autonomne agrarne mašine su veoma precizne i samo-prilagodljive prilikom kretanja po terenu. One detektuju razlike u terenu i sa velikom preciznošću izvršavaju svoje poslove. Njihovo kretanje, kao i progres u radu, mogu se lako pratiti na pametnim telefonima. Sa napretkom u mašinskom učenju, ova autonomna mehanizacija postaje sve pametnije i nezavisnija, sa sve naprednijim funkcijama.

Tehnološke komponente


Ulaganje u IoT tehnologija podrazumeva edukaciju, razvoj i donošenje određenih odluka na nivou agrarnog domaćinstva. Za to je potreban stručni i tehnološki tim, koji bi kreirao prilagođeno rešenje. Tehnološke komponente koje to rešenje podrazumeva su sledeće:

  1. Senzori
    Zavisno od namene danas su na tržištu raspoloživi različiti tipovi agrarnih senzora velikog broja proizvođača. Međusobno se razlikuju po autonomnosti napajanja (koliko dugo mogu da izdrže njihove ugrađene baterije), načina na koji se sa njih prikupljaju podaci (preko mobilne telefonske mreža ili neke druge bežične tehnologije) kao i preciznosti kojom raspolažu. Preporučuju se proizvodi onog proizvođača koji ima zaokruženu paletu senzora za određenu delatnost kako bi proces njihove integracije, ali i kasnijeg održavanja, bio jednostavniji za upravljanje.
  2. Softverska platforma
    Aplikacioni softver koji se izvršava na centralnom serveru upravlja senzorima očitavajući sa njih podatke ali i šaljući im određene komande i parametre. Neophodno je da ta platforma ima mogućnost jednostavne integracije različitih senzora, baziranim na IoT standardnim protokolima i nezavisni od proizvođača. Važno je da aplikaciona platforma poseduje napredne analitičke alate za obradu podataka i primenu mašinskog učenja. Na tržištu je sve više novih kompanija koje svoje iskustvo iz softverske industrije uspešno primenjuju u agraru donoseći iskustva i znanja iz nekih drugih industrija obogaćujući i čineći agrar potpuno novom delatnošću. Napredna aplikaciona platforma omogućava ne samo vođenje agrarnih poslova već i finansijskog poslovanja farmera obezbeđujući mu kako projekcije tako i realnu finansijsku sliku poslovanja.
  3. Mobilna aplikacija
    Upravljanje i nadzor IoT baziranog sistema u agraru mora biti omogućen farmeru sa bilo kog mesta i u bilo kom trenutku. Zbog toga je neophodno postojanje mobilne aplikacije kojom se upravlja sa pametnog telefona ili tableta.
  4. Кonektivnost
    Za nadzor i upravljanje IoT senzorima, upravljanje agrarnom mehanizacijom ilidronovima neophodna je kvalitetna bežična komunikaciona infrastruktura.Mobilni telekomunikacioni operateri su pravi partner za realizaciju te konektivnosti. Osim komunikacionih usluga telekomunikacioni operateri mogu obezbediti i neke druge dodatne usluge po ekonomičnoj ceni (kao što su: pružanje usluge virtualna serverske infrastrukture na kojoj bi se instalirao centralni aplikacioni softver) ali mogu biti i pružaoci servisa za kompletno IoT rešenje. Time farmerima mogu pojednostaviti čitav proces realizacije pametnih agrarnih rešenja.

Promene u agraru, koji se svakim danom menja i postaje efikasniji, automatizovaniji i profitabilniji, dešavaju se zahvaljujući napretku mobilnih telekomunikacija i sve većoj inteligenciji senzora u kombinaciji sa na naprednim analitičkim alatima za obradu sakupljenih podataka. Takav pristup utiče i na kreiranje novih profila radnih mesta koja će biti mnogo udobnija, jednim delom kancelarijski orijentisana i atraktivnija u odnosu na dosadašnja.

Teme