Selo&Planina&Grad

Prof. dr Marko Gašić, AD „PLANINKA“ Kuršumlija „Turisti sve više žele izolovana područja gde mogu da su u harmoniji sa prirodom“

Foto: AD Planinka

„Malo koji okrug se može pohvaliti tako raznovrsnim turističkim potencijalima kao što je to Toplički. Ipak, većina tih potencijala nije u dovoljnoj meri iskorišćena. To se odnosi kako na prirodne tako i na antropogene potencijale. Najmanje iskorišćeni potencijali su u opštinama Žitorađa, Blace i Prokuplje. Opština Kuršumlija je jedina opština u Srbiji koja na svojoj teritoriji ima čak 3 banje od kojih Kuršumlijska banja nije dugo radila iako ima lekovite vode koje su nekada bile poznate širom sveta. Park prirode Radan krije brojne misterije i postoji ogroman potencijal. Epigenija reke Toplice je jedinstvena pojava o kojoj se retko priča. Najveći problem kod većine potencijala je neadekvatna turistička infrastruktura i sam prilaz do lokaliteta“.

Ovim rečima prof. dr Marko Gašić počinje razgovor za Plodnu zemlju. Pravi sagovornik na temu potencijala turističke ponude Srbije. Od 2012. prof. Gašić radi na Visokoj poslovnoj školi strukovnih studija Blace, najpre kao saradnik u nastavi, zatim kao asistent a 2018. godine je izabran za profesora strukovnih studija. Škola je u međuvremenu prošla kroz proces transformacije i sada posluje u sklopu Akademije strukovnih studija Južna Srbija kao Odsek za poslovne studije Blace. U skopu Akademije je ukupno pet odseka. Nastavu drži iz turističkih predmeta: Ekonomika turizma, turistička geografija i selektivni oblici turizma. Od 2016. godine je angažovan honorarno i na poslovima marketinga u AD „Planinka“ u čijem sastavu posluju Prolom i Lukovska banja a od prošle godine i Kuršumlijska banja. Naš sagovornik trenutno piše knjigu „Turizam u Srbiji – izazovi i perspektive“.

Koliko je pandemija ima/la presudan uticaj da građani Srbije spoznaju turističke potencijale Srbije? Kako zadržati pažnju domaćeg turiste kada pandemija prođe i opet bude omogućeno putovanje širom sveta?

„Pored svih negativnih uticaja koje je pandemija imala na turizam, pozitivna stvar je što su građani Srbije na trenutak zastali i uverili se u prirodne i kulturne lepote koje nam Srbija pruža u izobilju. Uvek smo mislili da ono što je van granica naše zemlje je lepše i bolje. Pandemija nas je uverila da postoji toliko toga što treba obići i videti. Zatvaranje granica je sa jedne strane primoralo građane da prošlu godinu provedu u svojoj zemlji na nekoj od poznatih ili manje poznatih destinacija a sa druge strane uverilo i čitavu naciju da je moguće provesti odmor u zemlji koja nema more ali ima banje, planine, sela, bogato kulturno nasleđe. Tokom čitave prošle godine društvene mreže su bile preplavljene divnim fotografijama iz svih krajeva zemlje, za mnoge se čak smatralo da je nemoguće da su napravljene u Srbiji. Mesta koja su nekada sporadično posećivana konačno su izašla u prvi plan. Pažnju domaćeg turiste nakon pandemije treba zadržati pre svega kroz stalnu promociju prirodnih i kulturnih lepota naše zemlje uz poziv da provedu što više vremena u prirodi i posvete se proučavanju svoje zemlje. Postoji trend da ljudi sve više žele da svoj odmor provedu kombinujući kraća a češća putovanja“. 

Prošla su vremena kada su turisti u banje dolazili zbog lekovite vode i blata, traže se drugi sadržaji. Koji bi sadržaji bili primamljivi za goste banja?

„Zainteresovanost za lekovite vode i blato nikada nije ni prestajala. Naša zemlja se može pohvaliti velikim brojem lekovitih termomineralnih izvora koji su osnova za razvoj banja i lekovitim blatom koje se može koristiti u različiti svrhe, bilo za određene kreme za lice ili u terapeutske svrhe. Koncept banja se danas delimično promenio ali i dalje su osnova razvoja lekoviti izvori. Za razliku od ustaljenog shvatanja da su banje namenjene iskuljučivo starijoj populaciji danas je sve više mladih ljudi koji posećuju banje i uživaju u lekovitim faktorima. Posebno su banje postale primamljive za porodice sa decom. Zbog toga se i sadržaji u banjama obogaćuju pa je tako sve više banja sa wellness sadržajima, igraonicama za decu i animatorima koji upotpunjuju boravak dece, organizovane šetnje stazama zdravlja, šumski wellness i obilazak kulturno istorijskih sadržaja“. 

U Evropi zdravstveni turizam beleži rast od 15 do 20 odsto godišnje. Kakvi su pokazatelji za Prolom banju i Lukovsku banju, pratimo li evropski prosek? 

„Zdravstveni turizam je dobio na značaju, posebno od prošle godine kako je aktuelna pandemija. Ljudi su sve više željni prirode i ruralnog ambijenta. Potrebna im je sloboda i beg od svakodnevnice gde su izloženi stresu i vestima o pandemiji. U tom kontekstu su i banje postala mesta gde mogu da uživaju u čistom vazduhu, netaknutoj prirodi, organskim proizvodima i vrhunskim medicinskim terapijama kako bi se ponovo vratili u ravnotežu i neophodan balans. Prolom i Lukovska banja su godinama unazad prepoznate kao banje gde gosti mogu da uživaju u lekovitim prirodnim faktorima i tradicionalno se traži mesto više. Iz tog razloga se gradi još jedan hotel u Lukovskoj banji koji će imati 4* a uskoro će i Kuršumlijska banja zasijati u punom sjaju sa hotelom visoke kategorije. Istovremeno se i wellness turizam menja pa je sada više akcenat na zdravstvenom wellnessu a ne na wellnessu koji podrazumeva isključivo opuštanje i relaksaciju“. 

Napisali ste naučni rad „Materijalna baza razvoja turizma na području Topličkog okruga“ šta ste uvideli – šta je materijalna baza?

Naučni rad „Materijalna baza razvoja turizma na prostoru Topličkog okruga“ je jedan od velikog broja mojih radova koji je posvećen Topličkom okrugu i potencijalima koji se ovde nalaze. Rad je nastao prilikom pisanja doktorata „Turizam u funkciji razvoja ruralnih područja Južne i Istočne Srbije“. Materijalna baza u ovom okrugu je bogata kako prirodnim tako i antropogenim potencijalima koji su još uvek samo delimično iskorišćeni. Na osnovu raspoloživih turističkih potencijala moguće je razviti široku lepezu turističkih proizvoda, koji zadovoljavaju sve segmente turističke tražnje kako na domaćem tako i na međunarodnom turističkom tržištu. Materijalna baza razvoja turizma ovog okruga predstavlja veoma važan element sveokupne turističke ponude. Ovom okrugu do sada nije posvećivana velika pažnja ali se situacija polako menja kako se menjaju i potrebe turista i želja za izolovanim područjima gde će moći maksimalno da se opuste i budu u harmoniji sa prirodom. Potrebno je posvetiti veću pažnju smeštajnim i ugostiteljskim objektima, sportsko-rekreativnim objektima i infrastrukturi. 

Da li ćemo iskoristiti ono što su nam još stari Rimljani ostavili na Balkanu, a u Topličkom kraju tu su tri banje?

„Mislim da se stvari kreću u pravom smeru, što pokazuju i podaci o broju noćenja i zainteresovanosti za Prolom i Lukovsku banju. Prolom banja godinama svoj imidž gradi na lekovitoj Prolom vodi. Ponuda se menja u skladu sa trendovima koji se dešavaju u okruženju ali je ipak osnova razvoja Prolom voda tako da su svi bazeni punjeni Prolom vodom a tretmani, billo medicinski ili tretmani lepote, su bazirani na Prolom vodi. Od pre par godina ponuda uključuje i aqua park tokom letnjih meseci tako da je nekima Prolom banja i zamena za more. Lukovska banja je relativno mlada banja ali je za kratko vreme postigla ogroman uspeh. Prvobitno igrađen hotel Kopaonik 2000. godine je bio mali da primi sve goste koji su želeli da posete Lukovsku banju pa je zato izgrađen i hotel Jelak 2009. godine. Međutim, potražnja je rasla tako da se ove godine otvara i hotel Bela Jela visoke kategorije što je pokazatelj da banjski turizam ima perspektivu ako se stvari vode na pravi način. Lukovsku banju gosti nazivaju Mali zeleni raj a kupanje na otvorenom tokom zimskih meseci je jedinstven doživljaj. Kuršumlijska banja je u fazi rekonstrukcije i dogradnje a otvaranje se očekuje u maju sledeće godine. Hotel će takođe imati 4* kao u Lukovskoj banji sa sadržajima kako za stariju tako i za mlađu populaciju“. 

Pišete knjigu „Turizam u Srbiji – izazovi i perspektive“. Šta bi bili izazovi, a šta perspektive?

„Turizam je privredna grana koja se najbrže razvijala do same pandemije. Trenutno je u problemu ali se svi nadamo da će se to promeniti nakon izlaska iz pandemije. Izazovi sa kojima će se turizam suočavati u narednom periodu se odnose pre svega na ljudski faktor. U pitanju su demografski trendovi (negativan prirodni priraštaj, migracije, depopulacija, prostorni razmeštaj stanovništa) i problem stručne radne snage. Turizam je sezonskog karaktera imajući u vidu letnju i zimsku turističku sezonu pa je veliki problem zadržati radnike u periodu kada nema dovoljno gostiju. Situacija se polako popravlja jer svi rade na produžetku turističke sezone obogaćivanjem sadržaja. Problem su takođe infrastrukturna opremljenost (saobraćajna infrastruktura, komunalna infratsruktura, telekomunikacije).  Za neke oblike turizma, poput ruralnog, problem su i finansije. Perspektive turizma u Srbiji, što je pokazala i pandemija, su okrenutost ka zdravim, sigurnim destinacijama u okruženju gde nema buke, stresa i zagađenja. Time se stvorila prilika za razvoj i unapređenje zdravstvenog, banjskog, ruralnog, eko turizma i svih onih oblika koji ne podrazumevaju masovnost“. 

Visokoalkalna voda koja PRODUŽAVA životni vek Na Radanu izvor i punionica PROLOM VODE (FOTO galerija)

Nastanak jedne od najmlađih banja u Srbiji PROLOM BANJE, a koja postoji još od doba Rimljana…

LUKOVSKA BANJA “Najviša” banja Srbije na 681 metara nadmorske visine sa 37 lekovitih izvora, a u njoj se kupao i kralj MILUTIN

Nedavno je između Odseka za poslovne studije Blace i Specijalne bolnice za rehabilitaciju Prolom Banja potpisan ugovor o dualnom obrazovanju. Koliko je taj ugovor značajan i šta on podrazumeva?

„Od nove školske godine, studenti studijskog programa Turizam – modula dualnog modela na Odseku za poslovne studije Blace biće u prilici da stečena znanja na Odseku primenjuju u realnom poslovnom okruženju učenjem kroz rad koje će se obavljati u hotelima u Prolom i Lukovskoj banji. Zakon o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju donet je 2019. godine, a studenti će biti u prilici da prvi u Srbiji započnu obrazovanje po dualnom modelu studija. To znači da će oni učenjem kroz rad tokom studija moći da savladaju sve neophodne veštine koje se tiču organizacije recepcije, marketinga, wellnessa, smeštaja uz finansijsku nadoknadu. Time će se oni tokom studija osposobiti za rad u turizmu a oni najbolji će moći da ostanu i rade u firmi“. 

Prolom i Lukovska banja su vrlo aktuelne na društvenim mrežama. Odnedavno i viber zajednica ima mogućnost da bude informisana. Koliko je to složeni marketing i PR u odnosu na uobičajene kanale – televiziju, štampu?

„Društvene mreže su budućnost a to su Prolom i Lukovska banja na vreme prepoznale. Facebook i instagram su postali svakodnevni kanali komunikacije a uz pomoć njih gosti mogu da dele svoje utiske, šalju fotografije, pitaju sve što ih interesuje i pružaju priliku da svi zajedno budemo deo jedne velike virtuelne porodice. Viber zajednica je samo nadogradnja tog procesa i pruža mogućnost da gosti budu upoznati sa aktuelnim ponudama u svakom trenutku. Za razliku od televizije i štampe ovim se gradi personalizovani pristup. Društvene mreže kao i viber zajednica zahtevaju maksimalnu posvećenost jer gosti žele informacije u što kraćem roku ali to je pravac kojim svi moramo da težimo i da usavršavamo personalizovane kanale“.

Teme