Voćarstvo i vinogradarstvo

Cena će nadomestiti manji rod maline u kuršumlijskom kraju, tražnja za BERAČIMA

Foto: Vesna Gajić

U kuršumlijskom kraju pod jagodičastim voćem zasejano je 300 hektara, a u odnosu na prošlu godinu očekuje se manji rod za 30-40 odsto. Tome su doprinele niske temperature od marta do maja gde su pri zemlji u pojedinim danima iznosile i minus pet stepeni, što se posebno odrazilo na jagode, gde su proizvođači spašavali rod agrotekstilom. Berbe višnje je počela, a očekuje se početak berbe maline. Cena za kilogram višnji je 50 dinara, dok malinari očekuju da cena nadomesti manji rod. Ono što je problem u celoj Srbiji nije izuzetak ni u Toplici, velika je tražnja za beračima.

„Manji rod jagodičastog voća nadomestiće cena. Berba jagoda u završena, a cena se kretala od 130 do 200 dinara i proizvođači su zadovoljni. Od jagoda u ovom kraju je zastupljena Alba, Azija, Roksana i Zenga, koja je industrijska jagoda i karakteriše je visok procenat suve materije, ona je ukusna i aromatična,i tu je bio manji rod za 30 odsto. Ono što je karakteristično za kuršumlijski kraj i jagodare, da se jagode gaji na otvorenom i po konceptu organske poljoprivrede“, ističe Arsenije Todorović, stručni saradnik za poljoprivredu u Opštini Kuršumlija.

Foto: Vesna Gajić

Niske prolećne temperature su uzrok manjeg roda maline, kada je oštećeno stablo. U kuršumlijskom kraju je najzastupljeniji Vilamet, koja je izuzetno adaptilna sorta, a odlikuje je kvalitet, kontinuitet i količina. Proizvođači imaju ugovore sa hladnjačarima, a otkup i cena su zagarantovani.

Kupina je trenutno u fazi cvetanja, a proizvođači očekuju visoku cenu.

Berba višnje je počela i cena je za sada 50 dinara za kilogram.

„Problem nedostatka berača je najveća muka. Veći proizvđači imaju mašinske berače tako da su u boljoj poziciji. Berači traže 300 dinara za sat za buduću berbu malina“, ukazuje Arsenije Todorović.

Opština Kuršumlija godinama iz budžeta odvaja novac za razvoj poljoprivrede, a ove godine izdvojeno 15 miliona dinara za novu mehanizaciju i opremu. Opština finansira 50 odsto od vrednosti investicije.

Teme