Osiguranje

NI SUŠA IH NE MOŽE NATERATI Poljoprivrednici i dalje nerado osiguravaju svoja gazdinstva

Foto: Danijela Nišavić

U Srbiji je osigurano tek 12 do 15 odsto obradivih površina, a kod privatnika je to svega tri odsto, rečeno je na konferenciji „Vreme je za sigurnu poljoprivredu“ na 88. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu. Konferenciju je organizovalo Udruženje novinara za poljoprivredu “AGROPRESS”, a predsednik tog udruženja Goran Ðaković upozorio je da se poljoprivrednici i dalje nerado odlučuju na osiguranje proizvodnje.

„Teško im je da odvoje dinar za osiguranje, a bez toga ćemo propasti i to kažem jer sam i sam poljoprivrednik. Imamo primer malinara i kupinara koji su ove godine koji imali fantastičnu cenu i zamislite kako je onima kojima je grad sve uništio. Da ne pominjem bolesti koje napadaju voće i useve, pa nemate prihode. A to je samo dva ili tri dinara po kilogramu. Na primeru šljive to je osam do devet hiljada dinara po hektaru i zaista nema jeftinije mere nego što je osiguranje“, ukazao je Đaković.

Predstavnik Dunav osiguranja Milan Mladenović ukazao je da je za osiguranje u poljoprivredi najvažniji kontinuitet u osiguranju, a da je Srbiji svega osiguranjo od 12 do 15 odsto obradivih površina. Država je pri tome mnogo učinila poslednjih godina kako bi subvencijama ohrabrila poljoprivrednika na osiguranje svoje proizvodnje.

„Mi kao Ministarstvo pomažemo poljoprivrednicima da se zaštite od nepredvidivih vremenskih uslova kroz mnoge vidove, kao što su subvencije za navodnjavanje, za nabavku protivgradnih mreža, modernizujemo sistem protivgradne odbrane, ali i kroz direktnu finansijsku pomoć za osiguravanje useva. Ona se kreće od 40, 45, pa i do 70 odsto za pet okruga. Podstičemo i lokalne samouprave da sufinansiraju osiguranje kako bismo sveli na minimum rizik za poljoprivrednike, za njegovo dobro ali i za građane kao kupce“, istakao je Senad Mahmutović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede.

Naši poljoprivrednici umesto da osiguraju useve, kažu agrarni novinari, i dalje sa zebnjom gledaju u nebo.

„Prognoza je pouzdana za nekoliko dana, ali na duži rok ili sezonski ne možemo tačno da predvidimo vreme, a to je bitno za poljoprivrednike. Zato moraju dobro da razumeju poruke, ali i to im ne vredi mnogo ako nema zaštite ili nisu osigurani“, ukazao je Nedeljko Todorović, meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Teme