Stočarstvo

NEDOVOLJNO za domaće potrebe SVINSKOG mesa, porast uvoza svinjetine, ali i mleka i sireva

Foto: Pixabay.com

Proizvođači i prerađivači mesa, mleka, ribe, živinskog mesa i jaja, veterinarskih lekova, meda, i ostalih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, uspeli su da odole izazovima u godini koju je obeležila pandemija korona virusa, ali u 2022. ulaze sa neizvesnošću kada je u pitanju nastavak poslovanja, očuvanje i povećanje stočnog fonda u Srbiji.

Na sednici Odbora Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije, posvećenoj stanju u stočarstvu u 2021. godini, rečeno je da su farmeri i prerađivačka industrija naše zemlje svojim dodatnim naporima i investicijama u proizvodnju i preradu hrane ublažili posledice pandemije na tržištu, koje je zbog toga dobro snabdeveno osnovnim životnim namirnicama.

„Godina 2021. je bila puna izazova. Farmeri i prerađivači su amortizovali različite globalne uticaje na domaću proizvodnju hrane i osnovnih životnih namirnica, a kako bi se, pre svega, očuvao, a zatim i razvijao sektor stočarstva u narednoj godini, važno je da se prihvate brojne inicijative privrednika i poljoprivrednika“, rekao je Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda PKS.

U ukupnoj vrednosti proizvodnje u ovoj godini, prosečno učešće biljne proizvodnje za sva poljoprivredna gazdinstva iznosilo je 60,5 odsto, dok je učešće stočarske proizvodnje bilo na nivou od 29 procenata.

Broj grla goveda kretao se između 880 i 900 hiljada, što pokazuje da su potrebe tržišta za ovim tipom mesa zadovoljene, s obzirom na to kolika je potražnja. Beleži se 2,8 miliona svinja u proizvodnji, što je ocenjeno kao nedovoljno za domaće potrebe pa je primetan rast uvoza svinjskog mesa, ali i mleka i mlečnih proizvoda, posebno sireva. S druge strane, u ovoj godini je primetan blagi rast u proizvodnji živinskog mesa od 0,8 odsto.

Budimović kaže da obzirom na brojne prepreke u plasmanu naše poljoprivredno-prehrambene robe u EU, treba dodatno raditi na jačem prisustvu naših proizvoda u regionu CEFTA i Otvorenog Balkana.

Podaci pokazuju da je prosečna veličina poljoprivrednog gazdinstva u EU oko 34 hektara, dok je u Srbiji nešto iznad 11 hektara, te poljoprivrednici traže lakši pristup državnom zemljištu kako bi širili proizvodnju.

Tagovi

Teme