Naša priča

Slobodan Košutić, generalni direktor SUNOKO „Za iduću godinu „Sunoko“ nudi cenu od 52 evra po toni plative repe, nastavljamo i sa bonusima za natprosečnu digestiju“

Slobodan Košutić Foto: Miša Obradović

Autor: Danijela Nišavić

„Kao i do sada šećerna repa je opravdala svoju titulu. Kampanju prerade šećerne repe započeli smo sa očekivanjima oko 1 miliona tona sirovine sa oko 160.000 tona proizvedenog šećera. S obzirom na veoma tešku proizvodnu godinu očekujemo u proseku preko 9 tona šećera po hektaru, što je više za 8% od petogodišnjeg proseka koji iznosi 8,3 t/ha“, kaže u intervjuu za Plodnu zemlju Slobodan Košutić, generalni direktor kompanije „Sunoko“.

Kolika je cena koju ćete ponuditi kooperantima?

Za 2022. godinu, nudili smo cenu od 40 evra po toni plative repe sa bonusom za proizvođače koji ostvaruju natprosečnu digestiju. Osim toga, kompanija Sunoko je uvek tu da proizvođačima obezbedi najkvalitetnije repromaterijale po veoma povoljnim tržišnim uslovima, kao i beskamatne avanse za finansiranje proizvodnje, podršku za nabavku poljoprivredne mehanizacije i zakup poljoprivrednog zemljišta.

Zna li se kakvi će biti uslovi za kooperante „Sunoka“ za sledeću godinu i šta će oni podrazumevati?

Za narednu godinu, Sunoko nudi cenu od 52 evra po toni plative repe, što je više nego ranije, i nastavlja sa davanjem bonusa za proizvođače koji ostvaruju natprosečnu digestiju. S obzirom na veće suše i generalno teže situacije proizvođača, sledi i dodatna podrška poljoprivrednicima u vidu stimulacije od 100 evra po hektaru za sve one koji su predali repu roda 2022. i potpisali ugovor za 2023. godinu. Uz to, Sunoko je obezbedio beskamatni avans u iznosu od 500 evra po hektaru. Na ovaj način, još jednom pokazujemo da zaista brinemo o našim dobavljačima i pomažemo njihovoj likvidnosti.

Dodatno, i ostale pogodnosti koje su dobijali proizvođači ove godine, važe i za narednu. S obzirom na značaj edukacije i saradnje na polju optimizacije proizvodnje šećerne repe i primene najadekvatnije tehnologije zaštite, naši saradnici se uvek mogu osloniti i na stručnu i savetodavnu pomoć Istraživačko-razvojnog centra i sirovinskog sektora kompanije. Zahvaljujući kontinuiranoj primeni njegovih zaključaka, rezultat je smanjenje troškova proizvodnje, veći prinos i kvalitetnija repa sa većim sadržajem šećera.

Kako teče prijem šećerne repe u fabrikama u Vrbasu, Pećincima i Kovačici? Koliki je broj vaših kooperanata, odnosno površine sa kojih će stići šećerna repa?

Prijem šećerne repe u fabrikama u Vrbasu, Pećincima i Kovačici počeo je krajem septembra. Očekujemo sirovinu sa oko 18.500 hektara zemlje, od oko 450 kooperanata. Struktura proizvođača je potpuno različita, od velikih firmi do poljoprivrednih gazdinstava. Radi se o najboljim poljoprivrednicima koji ostvaruju najbolje rezultate i u drugim poljoprivrednim kulturama, s obzirom na zahtevnost proizvodnje šećerne repe.

Već nekoliko sezona stimulišete uzorkovanje i analize zemljišta i dajete preporuke za đubrenje na osnovu rezultata analiza. Imali smo situaciju da je veliki deo proizvođača prekomerno đubrio sa azotnim đubrivima, da li se to promenilo?

Organizujemo uzorkovanje zemljišta i radimo analize u našoj laboratoriji na najsavremenijoj opremi i primenom najsavremenijih metoda prilagođenih našim zemljištima. Unos azotnih đubriva iz godine u godinu opada, s tim da je u poslednje dve godine ovaj pad delom i zahvaljujući visokim cenama đubriva.

Osnivanjem Istraživačko-razvojnog centra u Ljukovu kod Inđije proizvođači imaju mogućnost da dobiju savet i da ga primene od onih koji najviše znaju. Koji su konkretni rezultati primena saveta?

Naš Istraživačko-razvojni centar svojim radom je krajem prošle godine doprineo ostvarenju cilja po pitanju proizvodnje više od 10 t šećera po hektaru na njivama Srbije. Investicijom od milion evra koju je kompanija Sunoko sprovela u prethodne dve godine u Istraživačko-razvojni centar u Ljukovu kod Inđije, IRC kompanije Sunoko je opremljen najsavremenijom laboratorijskom opremom i mehanizacijom za izvođenje ogleda. Na taj način, rezultati rada su jasno vidljivi: prosečna digestija sa nivoa od 13,8% u kampanji 2015. došla je do 15,3% u kampanji 2020. i do 16,9% u kampanji 2021. godine. Zbog retrovegetacije, usled ekstremne suše ove godine, digestija se kreće na nivou oko 15%, ali i pored toga, za razliku od  drugih kultura koje su značajno podbacile, očekujemo u proseku preko 9 t šećera po ha. Da podsetim, prošle godine smo zabeležili rekordni prinos šećera od gotovo 10 t/ha i pored letnje suše.

Koliko je značajan bonus koji kompanija odobrava za ostvarenu bolju digestiju od prosečne? Da li će kišni septembar uticati na digestiju ovogodišnjeg roda?

Bonus je uvek značajan, jer primetno podstiče dobavljače da unaprede i uvećaju rod na razne načine. Naravno, u tome imaju našu podršku kroz obezbeđivanje kako stručne i savetodavne pomoći, tako i kroz brojne finansijske i administrativne olakšice. Ekstremna suša ovog leta je uzrokovala značajno odbacivanje lista šećerne repe tokom avgusta meseca. Septembarske kiše su uslovile oporavak šećerne repe i trošenje akulmuliranog šećera u korenu za formiranje novog lišća. Otuda i značajan pad digestije u toku septembra. Nakon stabilizacije formiranja listova i nastupanjem suvog i sunčanog vremena u toku oktobra, repa je nastavila sa sazrevanjem i nakupljanjem šećera, tj. rastom digestije.  

Kako biste ocenili kretanje cene šećerne repe? Koliko će rast cene energenata, troškova transporta uticati na povećanje troškova proizvodnje u industriji? Odnosno koliko će imati uticaja na krajnju cenu šećera?

Nakon prošlogodišnjeg oporavka cene šećera na svetskom tržištu i blagog oporavka na domaćem, kada smo imali priliku da ponudimo veću cenu za šećernu repu roda 2022, ove godine je drugačije stanje na tržištu. Međutim, kompanija Sunoko i dalje daje veoma dobru ponudu dobavljačima, čime podržava i njih same, ali i održava konkurentnost.

Kako komentarišete Uredbu o finansijskoj podršci proizvođačima šećerne repe za rod 2023. godine

Posebno nas raduje odluka Vlade Republike Srbije, koja je prepoznala značaj i probleme šećerne industrije, da donese Uredbu o finansijskoj podršci proizvođačima šećerne repe za rod 2023. godine u iznosu od 35.000 dinara po hektara za proizvođače koji ostvare prinos od najmanje 50 tona plative repe po hektaru, a za najviše do 500 hektara po proizvođaču.

Teme