Drugi pišu...

PROF. DR DRAGAN GOVEDARICA, TEHNOLOŠKI FAKULTET U NOVOM SADU „Posle remonta pančevačka rafinerija lider u ovom delu Evrope“

Prof. dr Dragan Govedarica Foto: Energija Balkana

Autor: Jelica Putniković, Energija Balkana

Kapitalni remont omogućio i da se Rafinerija nafte Pančevo pozicionira kao jedna od najsavremenijih i ekološki najnaprednijih u ovom delu Evrope. Stalna modernizacija Rafinerije je jedan od prioriteta kompanije, pri čemu cilj nisu samo biznis efekti, već i želja da se unapredi ekološka slika naše zemlje. Vrednost svih radova i investicionih projekata procenjuje se na 95 miliona evra, a na remontu je, uz zaposlene u Rafineriji nafte Pančevo, bilo angažovano više od 2.000 eksternih izvođača, kaže profesor dr Dragan Govedarica, šef Katedre za naftno petrohemijsko inženjerstvo na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, komentarišući za Energiju Balkana da je to što je NIS postao većinski vlasnik HIP Petrohemije naša šansa jer u okruženju od oko 200 kilometara ne postoji neki drugi petrohemijski kompleks.

U Rafineriji nafte Pančevačkoj završen je planski kapitalni remont, za koji je se može reći da je bio najkompleksniji i najizazovniji u istoriji rafinerije. Ciljevi remonta bili su omogućavanje veće pouzdanosti rada postrojenja i opreme, jačanje energetske efikasnosti i unapređenje upravljanja zaštitom životne sredine. Važno je istaći da je kapitalni remont omogućio i da se Rafinerija nafte Pančevo pozicionira kao jedna od najsavremenijih i ekološki najnaprednijih u ovom delu Evrope, kaže profesor dr Dragan Govedarica, šef Katedre za naftno petrohemijsko inženjerstvo na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu za Energiju Balkana.

Koliko je važan ovaj proces za budući rad rafinerije i konkurentnost NIS-a u zemlji i regionu?

U poslednjih 15 godina u razvoj i modernizaciju pančevačke rafinerije uloženo je više od 900 miliona evra. U okviru radnih aktivnosti izvedeni su planski remontni i investicioni radovi na većini procesnih postrojenja, pri čemu je realizovano 10 investicionih projekata kao i značajan broj projekata investicionog održavanja. Napomenuo bih da su remontne aktivnosti posebno bile usmerene na ključna postrojenja kako za proizvodnju dizela, tako i na proizvodnju benzina evropskog kvaliteta.

Kada se analiziraju izveštaji NIS-a, jasno je da je stalna modernizacija Rafinerije je jedan od prioriteta kompanije, pri čemu cilj nisu samo biznis efekti, već i želja da se unapredi ekološka slika naše zemlje. U prilog tome govori i činjenica da je NIS samo u oblasti zaštite životne sredine uložio sredstva u iznosu od 95 miliona evra. Ovo je u rangu sa najboljim rafinerijama u Evropi.

Realizovani investicioni radovi omogućiće i unapređenje pouzdanosti u radu postrojenja za proizvodnju dizelskih i benzinskih komponenti i gasova (FCC), kao i unapređenje industrijske bezbednosti i energetske efikasnosti na više postrojenja u Rafineriji nafte Pančevo. Kroz sve ove aktivnosti osigurava se konkurentnost NIS-a u zemlji i regionu i obezbeđuje dugoročno pouzdanost u snabdevanju tržišta gorivima evropskog kvaliteta.

Za vreme remonta tržište bilo uredno snabdeveno svim vrstama naftnih derivata. Remont je trajao nešto duže od najavljenog termina. Da li su takva kašnjenja u ovakvim projektima uobičajena?

Sve rafinerije nafte u svetu nastoje da imaju što manje zastoja u radu zbog toga što svaka planirana ili neplanirana obustava rada znači gomilanje troškova i smanjivanje dobiti. Međutim, analize pokazuju da se tačno trajanje remonta može samo okvirno odrediti. Mi smo imali sreću da u poslednjih pet godina nismo imali značajnija zaustavljanja rada u sektoru prerade nafte. Naročito u periodu kada su rafinerijske marže bile visoke. Prethodni kapitalni remont je obavljen 2019. godine.

Kao što je napomenuto, ovaj remont je bio najkompleksniji i najizazovniji u istoriji rafinerije, s obzirom na modernizaciju i povećanje broja proizvodnih postrojenja. Da bismo ovo bolje razumeli pokušaću da analiziram remont iz ugla izvedenih radova i angažovanih radnika. Vrednost svih radova i investicionih projekata procenjuje se na 95 miliona evra, a na remontu je, uz zaposlene u Rafineriji nafte Pančevo, bilo angažovano više od 2.000 eksternih izvođača. Kada je reč o izvedenim radovima, interesantni su sledeći pokazatelji: remont je izvršen na 34 reaktora i apsorbera, pri čemu je zamenjeno oko 850 m3 katalizatora, remontovano je 245 posuda pod pritiskom, 47 kompresora i pumpi, 310 razmenjivača toplote, 1.457 ceovovoda, 243 vazdušna hladnjaka, 16 cevnih peći, itd.

Ukupno su izvedena 33 projekta zamene zastarele opreme. Primetno je da je i ovog puta fokus NIS-a tokom kapitalnog remonta bio na tome da se sve aktivnosti obave kvalitetno i da svi učesnici budu bezbedni, jer jedino na taj način može biti obezbeđen dugoročno efikasan i pouzdan rad rafinerije i ojačana konkurentnost na tržištu. Nakon ovako opsežnih aktivnosti, siguran sam da će se kroz unapređenje efikasnosti poslovnih aktivnosti kašnjenje nadoknaditi. Važno je napomenuti da su sve aktivnosti izvedene u skladu sa strogim ekološkim standardima, dok su industrijska bezbednost kao i bezbednost svih radnih procesa bili prioriteti tokom celokupnog remonta.

Pored investicionih projekata, remontne aktivnosti uključivale su i obavljanje pregleda i ispitivanje opreme pod pritiskom, što je predviđeno zakonskom regulativom Republike Srbije. Takođe, remontne aktivnosti obuhvatile su i izvršenje zahteva u oblasti bezbednosti i zdravlja u radu i zaštiti životne sredine, kao i zahteva zamene i regeneracije katalizatora. Svaka je od ovih aktivnosti je karika u lancu koji omogućava rafineriji da kvalitetom i količinom naftnih derivata odgovori zahtevima potrošača, a NIS je blagovremeno obezbedio zalihe naftnih derivata, pa je za vreme remonta tržište bilo uredno snabdeveno svim vrstama naftnih derivata.

Imajući u vidu da je u toku energetska tranzicija, koja podrazumeva smanjenje učešća fosilnih goriva u energetskom miksu, kako vidite budućnost rafinerijske proizvodnje, posebno u Evropi?

Mislim da je, dugoročno, situacija dosta stabilna i predvidiva. Evropska i globalna potražnja za sirovom naftom raste i različite su prognoze kada će dostići pik tj. maksimum. Analitičari u naftnoj industriji procenjuju da će se to dogoditi u periodu od 2034. do 2040. godine, a da će i nakon toga potražnja ostati visoka. Međutim, rad evropskih rafinerija nafte je izazovniji u odnosu na druge regione, zbog oštre zakonske regulative, manjih rezervi sirove nafte i prirodnog gasa, skupljih energenata (prirodni gas), pomoćnih hemikalija itd. U takvoj situaciji samo modernizacija i ulaganje u nove tehnologije obezbeđuju konkurentnost rafinerija na evropskom tržištu.

Koji su globalni trendovi u ovoj oblasti? Da li je budućnost u sinergiji rafinerija sa petrohemijskim sektorom?

Sa velikom sigurnošću možemo da kažemo da je integracija petrohemijskog sa rafinerijskim biznisom i globalni trend. Najveće naftne kompanije ulažu ozbiljna sredstva u nove petrohemijske pogone, zbog toga što se očekuje postepeno smanjenje količine goriva koja se dobijaju iz sirove nafte. Pre svega je ovde ključni cilj da se što više benzina iz rafinerija nafte iskoristi za dobijanje petrohemijskih proizvoda.

S druge strane, iako neki smatraju da će razvoj električnih vozila pogoditi naftno-petrohemijsku industriju, neka druga istraživanja pokazuju da će ovo možda dati i dodatni zamah naftnoj industriji. Kada se analiziraju novija istraživanja za tipični automobil koji pokreće električna energija, od 50% do 70% konstrukcionih elemenata izrađeno je od petrohemijskih proizvoda. Ovi proizvodi se dobijaju iz sirove nafte i prirodnog gasa kao sirovina, a među njima i različite vrste plastike, gume, sintetičkog kaučuka kao tipični petrohemijski proizvodi. U SAD se procenjuje da je 11 do 16 % delova vetroturbina izrađeno od smola, plastike ili staklenih vlakana. Solarni paneli uključuju komponente na bazi etilena, poliestera, poliuretana i poliizobutilena koji su takođe petrohemijski proizvodi. Proizvodi za ličnu higijenu kao što su sapun, deterdženti, antiseptici i dezinfekciona sredstva, koji se koriste za održavanje higijene zdravstvenih ustanova su svi dobijeni od nafte i prirodnog gasa. Može se reći da globalna industrija još nije spremna za odbacivanje nafte i petrohemijskih proizvoda. Mnoge industrije jednostavno još nemaju pouzdanu alternativu za sirovu naftu i prirodni gas.

Kakvo je stanje u tom segmentu u Srbiji, imajući u vidu da je NIS postao većinski vlasnik HIP Petrohemije?

Još krajem devedesetih godina prošlog veka u Evropi su započete aktivnosti usmerene na integraciju sektora prerade nafte i petrohemijskog sektora, pa bih rekao da je spajanje NIS-a i HIP Petrohemije očekivan i logičan potez kada se realno sagleda situacija u naftno-petrohemijskoj industriji na evropskom tržištu. Danas su najbolje evropske rafinerije po konfiguraciji petrohemijske, što znači da pored goriva (dizel, benzin, kerozin…) mogu da plasiraju na tržište i petrohemijske proizvode. Činjenica je da je situacija na globalnom tržištu poslednjih godina nepredvidiva i da su na tržištu opstale samo one naftne kompanije koje su diverzifikovale i proširile svoju paletu proizvoda uključivanjem petrohemijskih produkata.

Sinergija NIS-a i HIP Petrohemije dodatno osnažiuje naš naftno-petrohemijski sektor

Mislim da se integracijom NIS-a i HIP Petrohemije dodatno osnažio naftno-petrohemijski sektor Republike Srbije, te da će ovaj sektor postati još fleksibilniji, konkurentniji i otporniji na sve izazove.  Integracija će omogućiti ulaganja i ovladavanje novim proizvodima kao što su polipropilen, polietilen, sintetički kaučuk, ali i planiranje razvoja, tako da se otvore mogućnosti plasmana petrohemijskih proizvoda koji se koriste u automobilskoj i farmaceutskoj industriji.

Osnovna sirovina za rad HIP Petrohemije je primarni benzin, koji se dobija na postrojenjima atmosferske destilacije u Rafineriji nafte Pančeva. Primarni benzin se usmerava na pirolizu u okviru HIP Petrohemije, kako bi se dobilo što više etilena visoke koncentracije. Pančevačka Petrohemija organizovana je tako da je podeljena u nekoliko fabrika: Osnovne i najvrednije linije proizvodnje su proizvodnja polietilena niske i visoke gustine (PENG i PEVG), koji su poželjni proizvodi na svetskom tržištu. U sastavu HIP Petrohemije, u Elemiru se nalazi fabrika za proizvodnju sintetičkog veštačkog kaučuka (FSK), koja ima pogone za ekstrakciju 1,3-butadiena. Ovaj petrohemijski proizvod je važan za dobijanje različitih vrsta veštačkog kaučuka (proizvodnja gume), termoplasta (koriste se u elektronskoj i automobilskoj industriji) i lateksa (koristi se u industriji papira, tepiha i sl.). U Elemiru se nalaze i pogon za proizvodnju metil-terc-butil etra (MTBE), koji se primenjuje kao aditiv za povećanje oktanskog broja motornih benzina. Takođe, u Elemiru postoji i pogon za proizvodnju stiren-butadien kaučuka (SBR) sa godišnjim kapacitetom proizvodnje 40.000 tona ovog proizvoda, važnog za izradu automobilskih i teretnih guma, podnih obloga, transportnih traka, obuće, proizvoda specijalne namene i sl.

Rekao bih da se sada može očekivati integracija postrojenja iz HIP Petrohemije u skladu sa sistemom NIS-a, najnovijim tehnologijama i dobro uhodanim postrojenjima koja postoje u Rafineriji u Pančevu. Očekujem da će HIP Petrohemija brzo dostići iste standarde, te da možemo očekivati ozbiljnu rekonstrukciju i ulaganja slična onima koja su bila u Rafineriji nafte Pančevo. To će omogućiti da se zaokruži sistem za iskorišćenje nekih procesnih tokova koji su ranije završavali u manje vrednim proizvodima. Dobro osmišljenom integracijom NIS-a i HIP Petrohemije, te rekonstrukcijom i ulaganjem u nove ključne proizvode situacija može još više da se poboljša. Naša šansa leži u tome što u okruženju od oko 200 kilometara ne postoji neki drugi petrohemijski kompleks.

Da li je Rafinerija nafte u Pančevu konkurentna u ovim uslovima, ako znamo da je MOL u Mađarskoj, takođe, ušao u petrohemijski biznis?

Rafinerija nafte u Pančevo spada u red najmodernijih i najkonkurentnijih rafinerija u regionu. Završetak druge etape modernizacije rafinerije u Pančevu 2020. godine, tj. puštanje u rad grupe postrojenja Duboka prerada, među kojima je ključno postrojenje odloženog koksovanja, omogućilo je optimalno iskorišćenje kapaciteta Rafinerije nafte u Pančevu i povećanje dubine prerade do 99,2% (sa 86% odsto u 2017. godine). Ovaj drastičan skok u dubini prerade došao je u presudnom trenutku, kada su promene na globalnom tržištu bile najizazovnije. Time je se Rafinerija nafte Pančevo izdigla i stala uz rame najboljim rafinerijama na evropskom tržištu.

Važno je naglasiti i da, kada je reč o kvalitetu goriva, Rafinerija nafte Pančevo bez problema uspeva da ispuni sve evropske norme. Indikativno je da benzin i dizel proizvedeni u našoj rafineriji sadrže značajno manje od 10 ppm sumpora, što je evropski standard kvaliteta. Iz godine u godinu naša rafinerija nafte beležila je rast kapaciteta prerade. Rekordna po preradi nafte ( oko 4,421 miliona tona sirove nafte) bila je 2022. godina, a maksimalni kapacitet prerade je oko 4,8 miliona tona. Taj snažan rast jasno oslikava i podatak da je u 2022. godini prerađeno 66% više sirove nafte i poluproizvoda u odnosu na 2009. godinu. U 2023. godini je prerađeno 4,092 miliona tona sirove nafte. Tada smo imali kompleksnu situaciju na tržištu. Svi u regionu imali su problema sa uvozom sirove nafte.

Rekao bih da će se ulaganjem u petrohemijski biznis održati korak sa konkurencijom i osigurati snabdevanje tržišta.

Teme