Plodna zemlja

Ivanka Stojnić, menadžerka za održivi razvoj kompanije Nestlé za tržište jugoistočne Evrope „REGENERATIVNA POLJOPRIVREDA – od očuvanja plodnosti zemljišta do smanjenja emisija ugljen-dioksida – praksa koju sledi sve više naših dobavljača“

Foto: Nestlé
Autor: Danijela Nišavić

„Nestlé je 2021. godine započeo implementaciju principa regenerativne poljoprivrede u Srbiji. Uz našu podršku, dobavljači primenjuju ove principe na svojim njivama, počevši od proizvodnje sušenog povrća, a zatim ih proširujući i na uzgoj suncokreta i soje. Kad je reč o zemljama u okruženju, Srbija prednjači u implementaciji regenerativne poljoprivrede jer je prva u regionu uključena u Nestlé globalni program. U Hrvatskoj i Rumuniji ovakve inicijative su tek u začetku, dok u Mađarskoj postoji porast interesovanja. Verujemo da će se našem programu regenerativnih praksi u Srbiji u narednim godinama priključiti još veći broj proizvođača, koji mogu da računaju na Nestlé podršku kroz različite obuke, prenošenje znanja i finansijske podsticaje“, kaže u razgovoru za Plodnu zemlju Ivanka Stojnić, menadžerka za održivi razvoj kompanije Nestlé za tržište jugoistočne Evrope.

Srbija je prva zemlja u regionu koju je Nestlé uključio u ovaj globalni program, sa ciljem očuvanja prirodnih resursa i smanjenja emisija koje izazivaju klimatske promene. Kompanija teži da do 2030. godine 50 odsto ključnih sirovina svih Nestlé proizvoda bude proizvedeno uz implementaciju principa regenerativne poljoprivrede, što je deo njihovog šireg cilja postizanja nultih emisija do 2050. godine. Sudeći po tempu razvoja svesti i primene programa regenerativne poljoprivrede, da li se može deseti da ciljevi budu i ranije ispunjeni?

Osnovni cilj je beskompromisni – očuvanje plodne srpske zemlje. Na tome se i bazira naša celokupna strategija putovanja ka „apsolutnoj nuli“. Globalno smo smanjili emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 20,4 odsto u odnosu na baznu 2018. godinu, godinu dana pre planiranog cilja od 20 odsto za 2025. Takođe, udeo ključnih sastojaka nabavljenih od poljoprivrednika koji primenjuju regenerativne prakse dostigao je 21,3 odsto, što je još jedno dostignuće koje premašuje naš cilj za 2025. godinu – i to pre roka. Ovi rezultati potvrđuju da idemo u dobrom pravcu i to nas dodatno motiviše da nastavimo još odlučnije.

Foto: Nestlé

Regenerativna poljoprivreda spaja tradicionalnu praksu prilikom obrade zemljišta i primenu savremene tehnologije i dostupnih naučnih metoda. Šta to konkretno znači?

Prakse regenerativne poljoprivrede podrazumevaju manje intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, čime se čuva prirodna struktura zemljišta i podstiču prirodni procesi kojima se poboljšava njegova plodnost. To konkretno znači da poljoprivrednici svoje kulture uzgajaju uz pomoć organskih đubriva umesto veštačkih, sade drvorede, žive ograde, koriste pokrovne useve kako bi obogatili i od erozije zaštitili svoje njive. Takođe, korišćenje naprednih tehnologija, poput traktora sa autopilotom i dronova za nadzor i održavanje useva, dodatno doprinosi održivoj poljoprivredi. Ove inovacije omogućavaju precizniju obradu zemljišta i efikasnije upravljanje resursima, što dugoročno pomaže njegovom obnavljanju i očuvanju.

Jedan od važnih principa regenerativne poljoprivrede jeste i obrada zemljišta u trakama, odnosno strip-till tehnika obrade tla. Primenu je našla na njivama vaših dobavljača soje i suncokreta. Kako se na taj način obavlja obrada tla i da li kod još nekih kultura može da nađe primenu?

Strip-till tehnika podrazumeva obradu zemljišta u uskim trakama, širine od 8 do 20 cm, u koje se u jednom prohodu deponuje mineralno đubrivo na dubini od 8 do 25 cm. U iste te trake se na proleće iduće godine ulaže seme suncokreta ili soje. Zahvaljujući toj tehnici obrade, veliki deo zemljišta, od 70 do 90 odsto, zapravo ostaje neobrađen, što se vrlo pozitivno odražava i na životnu sredinu jer se velike količine ugljen-dioksida, najzastupljenijeg gasa sa efektom staklene bašte i vodećeg uzročnika klimatskih promena, zadržavaju u tlu. Drugim rečima, što se manje zadire u zemljište, manje su i emisije štetnih gasova. Strip-till tehnika našla je primenu kod proizvođača suncokreta i soje, a može biti korisna i za druge kulture, poput kukuruza i uljane repice, jer doprinosi očuvanju mikrobiološke aktivnosti tla.

Nestlé snosi trošak regenerativnih mera za proizvođače, koliko ste do sada izdvojili novca? Koji troškovi za proizvođača su najveći?

Od početka programa 2021. godine, Nestlé je u regenerativnu poljoprivredu u Srbiji uložio oko 1,8 miliona švajcarskih franaka. Najveći troškovi za proizvođače odnose se na nabavku opreme i prilagođavanje proizvodnih procesa, uključujući prelazak na organska đubriva, kupovinu naprednih mašina, poput farm-droid robota i dronova, kao i implementaciju tehnika, poput strip-till obrade tla. Nestlé aktivno podržava partnere kroz finansiranje, edukaciju i tehničku pomoć, kako bi što više proizvođača prešlo na regenerativne metode. Kada je kompanija u Srbiji krenula sa primenom principa regenerativne poljoprivrede, podršku je usmerila na lokalne proizvođače sušenog povrća, kao ključne sirovine čuvenog Začina C, nakon čega je program uspešno proširen i na proizvođače suncokretovog ulja za naš „Thomy“ brend, a potom i soje.

Prepoznati su napori Nestlé ka očuvanju biodiverziteta i ozdravljenju zemljišta za buduće generacije, a dokaz za to je i nagrada Najbolji u agrobiznisu na 91. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu. Prestižno priznanje dodeljeno je u potkategoriji Najbolji u sprovođenju strategije zaštite životne sredine i ekologije. Koliko su drugi učesnici u agrobiznisu inspirisani da slede vaše korake?

Ova prestižna nagrada, koju je Nestlé dobio u kategoriji „Najbolji u sprovođenju strategije zaštite životne sredine i ekologije“, pokazuje da je program regenerativne poljoprivrede prepoznat kao primer dobre prakse u održivom poslovanju. S obzirom na to da su rezultati primene ovih principa vidljivi – od očuvanja plodnosti zemljišta do smanjenja emisija ugljen-dioksida – sve više poljoprivrednih proizvođača i kompanija u Srbiji i regionu pokazuje interesovanje za ovakav način rada, što nas raduje i ohrabruje da nastavimo ovim putem. Očekujemo da će tema regenerativne poljoprivrede nastaviti da se širi i dobija na popularnosti, uz rastuću podršku drugih privrednih aktera, ali i državnih institucija kroz radnu grupu Ministarstva poljoprivrede.

Na koji način usmeriti poljoprivredni sektor Srbije ka usklađivanju sa novim politikama EU i ciljevima održivosti, promovišući istovremeno regenerativne poljoprivredne prakse?

Prvi korak ka usklađivanju poljoprivrednog sektora Srbije sa politikama Evropske unije jeste edukacija i podsticanje poljoprivrednika da primenjuju održive prakse, uz konkretne benefite kao što su ušteda kroz smanjenu upotrebu pesticida, goriva i drugih resursa, što ne samo da povećava efikasnost rada, već i podstiče dugoročno bavljenje regenerativnom poljoprivredom, uz adekvatnu tehničku podršku. Takođe, neophodno je unaprediti regulativu kako bi se dodatno motivisali proizvođači – na primer, kroz poreske olakšice za regenerativne prakse ili subvencije za nabavku ekološki prihvatljive opreme. Nestlé aktivno radi na promociji regenerativne poljoprivrede kroz dugoročna partnerstva sa proizvođačima, dok istovremeno sarađuje sa nadležnim institucijama na stvaranju povoljnog okruženja za održive prakse.

Teme