Autor: Danijela Nišavić
Cveća iz Mom’s Magic Garden iz Sefkerina traju duže. Vredne sestre Jelena i Jovana zajedno sa majkom su tu u plasteniku i na otvorenom od sadnice do cveta. Kvalitet biljke je presudan, a isporučuje se najviše dva do tri sata od branja. Zato su to cvetovi koji traju i plene svojom lepotom i mirisom. Jelena se bavi projektovanjem nameštaja i enterijera, Jovana je tehnolog prehrambenih proizvoda. Obe rade u struci, ali i predano na svojim poljima gde uzgajaju Kale, Lizijantuse, Alstromerije, Hrizanteme, Matiolu, Zevalice, Božure…
Sefkerin je naselje u opštini Opovo, pripada Južnobanatskom okrugu. Kuće ušorene, sa velikim baštama. Stanovništvo se vekovima bavilo poljoprivredom.




„Uzgajanjem cveća su počeli da se bave naši roditelji 2009. godine sadnjom prvih Kala – prvenstvena zamisao je bila da im to, odlaskom u penziju i prelaskom iz grada u selo, bude hobi – da bi se to godinama kasnije proširilo na ozbiljniju proizvodnju. Sestra i ja smo preuzele taj porodičan posao. Svoju gradsku svakodnevnicu zamenile drugim obavezama života na selu – pored svojih redovnih poslova, proširile proizvodnju cveća na različite vrste rezanog cveća”, priča za Plodnu zemlju Jelena Milovanović Šorgić.
Od Kala, kada su Milovanovići počeli 2009. godine razvijala se proizvodnja, a onda sredinom 2019. sestre preuzimaju posao, u koji kako kaže Jelena, u početku nisu bile baš upućene. Životne okolnosti su ih dovele u situaciju da preuzmu celu priču oko proizvodnje i prodaje rezanog cveća. Pored Kala, proizvodnja se širila na cvet Lizijantusa (poznatiji kao Eustoma odnosno japanska ruža), zatim su na svoj red došle Alstromeria (peruanski ljiljan), Hiperikum, Matiola, Hrizanteme…
Specifičnosti cvetova
U poslu pored sestri požrtvovano radi i njihova mama. Ostali deo porodice uskoči kad je potreba. Svaki cvet odnosno svaka biljka ima svoju specifičnost, traži posebnu negu, prihranu i vreme branja. Sestre Milovanović cveće poznaju u dušu. Kala ima lukovicu, višegodišnja je biljka. Sa specifičnim levkastim i elegantnim cvetom uglavnom je bele boje. Cveta u proleće, manje u jesen.
„Kala voli puno svetla i umereno zalivanje. Ima dug vek u vazi. Osetljiva je na truljenje lukovica, tako da je drenaža ključna. Alstromeria (Periuanski ljiljan) je takođe višegodišnja biljka, ima ih u raznim bojama. Cvetanje je u proleće. Traži dodatnu negu, ne voli velike vrućine, a voli umereno zalivanje. Ima dug vazni vek, kao i Lizijantus (Japanska ruža). Ona je jednogodišnja biljka, izuzetno dekorativna u raznim bojama. Cveta leti i ne voli ekstremne vrućine.“
Matiola je jednogodišnja biljka, izuzetnog mirisa, koja cveta u rano proleće. Ona pak voli niže temperaturne uslove. Hrizantema je višegodišnja jesenja biljka. Raznih oblika i boja. Njeno cvetanje zavisi od dužine dana. Ima dug vazni vek. Izuzetno tražen kao dekorativni deo buketa je Hiperikum – višegodišnja žbunasta biljka sa bobicama u zelenoj, beloj i roze boji. Postoji i crveni. Cveta u leto i jesen.




Sveže cveže ubrano dva tri sada pred dostavu
„Nama je prvenstveno cilj da dobijemo kvalitetan i lep cvet, nije nam primarna količina! Naša politika poslovanja jeste da cveće koje stigne do cvećara bude sveže, ubrano nekoliko sati pred samu dostavu – zato nam je jako bitna dobra saradnja sa našim klijentima, obostrana poslovnost, dobra organizacija porudžbina kao i logistika isporuke.“
Vremenom su asortiman proširile i sa uzgojem Božura i Zevalica. Proizvodnja je orijentisana na otvorenom prostoru i plasteničkoj proizvodnji. Prostire se na 1.000 – 1.500 m2. Na otvorenom uzgajaju Božure i Hiperikum, svo drugo cveže zahteva plasteničku proizvodnju jer su tamo uslovi kontrolisani. Plastenik štiti od spoljnih uticaja, ali i hibridnim biljkama kakve su ove sa rezanim cvetom takva proizvodnja prija. Sadnja podrazumeva plodored, a na svake tri godine potrebno je da se menja vrsta cveća. A u međuvremenu, kada plastenici odmaraju, mora dobro da se prehranjuje zemljište i da se radi dezinfekcija plastenika.
„Prvobitno ulaganje davne 2009. godine je obuhvatalo – kupovinu lukovica Kala, izrada jednostavnijeg plastenika, navodnjavanje – u to vreme to je bilo ulaganje od oko 5.000 evra. Smatra se obaveznim da ukoliko se ozbiljno pristupate ovom poslu obavite analizu zemljišta. Svaka biljka voli određen tip zemljišta. A ono što je najvažnije pre odluke o proizvodnji ukrasnog cveća i prodaji, jeste da osmotrite tržište. U slučaju da se čini da je ovo lagan posao sa dobrom zaradom – neka se još malo dobro razmisli.”



Sva semena iz uvoza – Holandija, Italija… Rad je zahtevan, koriste se mnogo ruke.
“Od 12 meseci u godini mi možda dva meseca imamo malo odmora oko plastenika i cveća. Svaki dan morate da se posvetite biljkama – da li je u pitanju prihrana, cišćenje, branje, pakovanje, dostava – svaki dan ima nešto od posla. Ali sve je stvar i lične organizacije…”
A koliko su buketi prelepi, od cveća koje uzgaja Mom’s Magic Garden može se videti na Instagram stranici. Istog aranžamana nema. Kao što priroda može da uklopi cvet i boje, čovek je tu “da još malo ulepša lepo”. A ruke sestara Jovane i Jelene sade, gaje i na kraju prave te divne aranžmane. Pitamo čime su vođene kad uklapaju cveće i boje?
„Buketi su počeli sasvim slučajno, nije postojala namena da se bavimo primarno time… ali su postali ljubav. Naši buketi su uglavnom bili za neki uži krug ljudi oko nas, velike i prave umetnosti ostavljamo našim veštim cvećarama.“
Kad crkva Svetog Arhangela Gavrila u Sefkerinu procveta
Osim bidermajera, brojnih buketa koji su darovani, sestre Milovanović ukrašavaju crkvu Svetog Arhangela Gavrila u Sefkerinu.

„To je crkva koja mojoj porodici mnogo znači. Jovana i ja smo odrastale uz tu crkvu, kad god pogledamo iz našeg dvorišta, vidimo nju, prelepu sa još lepšom portom. Poziv seoskog paroha, Oca Nenada i njegovo poverenje da mi prepusti ukrašavanje crkve za Vaskrs me je baš obradovala – inače kad god smo u prilici, naše cvece ukrašava unutrašnjost crkve. Smatramo da je to naš mali doprinos ostalim žiteljima sela, koji dođu u crkvu.“
U cvećarstvu postoji pravilo koje cveće se kojim uklapa, a koje ne. Jelena kaže da je to saznala iz priče pravih majstora cvećarstva.
„Ja se toj umetnosti još uvek nisam detaljno posvetila, za sada idem nekom svojom logikom (ne kažem da je ispravna) i puštam mašti na volju.”
Prodaju cveća su organizovale uglavnom preko veleprodaje cvećarama, dekoraterima, ali ima neke količine koje odu kao maloprodaja – krajnjim kupcima. Koliko god izgledalo daleko i veliko – razmišlja se i o izvozu.
“Bilo bi još lepše kada bi se više proizvođača okupilo oko ove ideje, a to ću sigurno predložiti asocijaciji Agro preduzetnicama Srbije, čiji smo članice”, kaže Jovana dok sa posebnom radošću bere najlepše cvetove lizijantusa i hrizanteme spremne za isporuku.
NAPOMENA: PRENOŠENJE TEKSTA SA PORTALA PLODNA ZEMLJA MOGUĆE JE ISKLJUČIVO UZ NAVOĐENJE IZVORA (PORTAL PLODNA ZEMLJA) I LINKOVANJE TEKSTA (www.plodnazemlja.com)















